Kako Lako

subota, 26 januar 2019 21:14

"Zemljište penzioneru od 70 godina, na 30 godina"

Written by

Poljoprivrednici Banata žaliće se Ministarstvu poljoprivrede zbog neregularnosti u sprovođenju licitacije za zakup državnog zemljišta za podizanje voćnjaka.
Ako žalba bude odbijena, podneće tužbu sudu, rekao je predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragan Kleut.

On je agenciji Beta kazao da je pre nekoliko dana održana licitacija, koja je po zakonu morala biti najavljena 15 dana pre održavanja, a ne samo nekoliko dana pre nego što će se sprovesti, pa je zainteresovanima ostavljeno samo četiri dana da pripreme elaborat o realizaciji investicije, vredne milion evra.

zakup zemljista

"Na licitaciji za dodelu oko 90 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta u selima Stajićevo, Klek i Taraš mogli su da učestvuju samo oni koji su unapred znali za nju i pripremili su elborat", rekao je Kleut.

Dodao je da je "strašno šta se radi jer je zemljište dobio penzioner od 70 godina da sprovede investiciju od 30 godina". "Nemoguće je da je taj čovek za četiri dana spremio elaborat i da će za 30 godina investirati milion evra. Koliko taj čovek treba da živi da bi realizovao tu investiciju", rekao je Kleut.

To udruženje poljoprivrednika je pre nekoliko dana na Upravnom sudu u Novom Sadu oborilo rešenje Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu Vojvodine kojim je firmi Food planet na 30 godina u zakup dodeljeno 900 hektara zemlje.

Kleut je rekao da su vlasnici firme Food planet Marko Kešelj i Mladen Pešut, prema podacima Agencije za privredne registre, sa 50 dinara osnovali tu firmu za trgovinu na veliko i malo kojoj su često menjali sedište. "Kako je Komisija za davanje saglasnosti o investicionom planu za realizaciju zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta pri Ministarstvu poljoprivrede mogla da takvoj firmi dodeli status investitora, što je bila tražena referenca za zakup 900 hektara zemljišta", upitao je Kleut.

Komisija je, kako je rekao, predložila da tu odluku usvoji Skupština grada Zrenjanina, što je i učinila, a zatim je rešenje o dodeli zemljišta u zakup doneo Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu. Dodao je da je presuda konačna i Upravni sud od Pokrajinskog sekretarijata traži da namiri sudske troškove od oko 367.000 dinara.
Autor: Beta

Vlada Srbije odlučila je da se formira Koordinaciono telo za suzbijanje sive ekonomije.
hfhhhre
Cilj ovoga je usklađivanje rada organa državne uprave i usmeravanje aktivnosti koje se odnose na pripremu, reviziju i primenu Nacionalnog programa za suzbijanje sive ekonomije, sa pratećim akcionim planom.
Za predsednika Koordinacionog tela imenovan je ministar finansija Siniša Mali, a za njegovog zamenika ministar poljoprivede Branislav Nedimović.
četvrtak, 24 januar 2019 18:36

Umesto IMT fabrike gradi se poslovno-stambeni kompleks!

Written by

Na zemljištu gde se nalazio IMT u Novom Beogradu trebalo bi da nikne poslovno-stambeni kompleks.

bgd IMT

 

Naime, prostor na kome se nalazi fabrika je pretvoren u građevinsko zemljište, odnosno promenjena mu je namena.

U Urbanističkom zavodu Beograda u toku izrada plana detaljne regulacije prostora površine 74 hektara na kome se nalaze fabričke hale IMT-a.

 

četvrtak, 24 januar 2019 18:27

Nova IMT fabrika kreće sa radom u septembru

Written by

Industrija mašina i traktora, koju je u aprilu prošle godine kupila indijska kompanija Tafe, svoju proizvodnju će izmestiti u fabriku Jarkovac u opštini Sečanj, kaže za Danas Kamal Ahuđa, zamenik direktora Tafea za evropsko tržište.

Reč je, naime, o postrojenju za proizvodnju prikolica za traktore IMT-a koje je prestalo da radi pre nekoliko godina zbog lošeg poslovanja. Iako je tokom preuzimanja IMT brenda (zemljište na kome se nalazila fabrika u Novom Beogradu izuzeto je od prodaje) naglašeno da će proizvodnja na novoj lokaciji startovati za godinu dana, taj termin će ipak biti prolongiran. Kako objašnjava Ahuđa, do kašnjenja u otvaranju nove fabrike dolazi zbog toga što je Tafe, zbog administrativnih razloga, pravosnažno ušla u posed IMT tek krajem jula 2018. godine.

imt fabrika

– Tek od tog trenutka smo mogli da počnemo da razmišljamo o pokretanju proizvodnje u Jarkovcu, a za to su naravno potrebne adekvatne pripreme. Treba naglasiti i da su postrojenja u toj fabrici u veoma oronulom stanju i zahtevaju opsežnu infrastrukturnu obnovu što takođe odlaže početak njenog rada. Ono što svakako u ovom trenutku sa sigurnošću može da se kaže je to da će IMT sa proizvodnjom u Jarkovcu početi krajem septembra – ističe Ahuđa.

Naš sagovornik napominje da je želja Tafe da više od 50 komponenti za traktore nabavlja od srpskih proizvođača, međutim, problem predstavlja činjenica da je dosta kooperanata IMT prestalo da radi tokom procesa tranzicije u Srbiji.

– Postoji jedan broj proizvođača koji posluju uspešno i poseduju potreban kvalitet kako bi proizvodili komponente za traktore IMT. U ovom trenutku više od 300.000 traktora IMT-a, od kojih su mnogi stari između 20 i 30 godina, i dalje se koriste širom nekadašnje Jugoslavije, tako da tržište za rezervne delove IMT-a svakako postoji. Na osnovu toga nameće se i logičan zaključak da je dosta poljoprivrednika u ovom regionu i dalje zainteresovano za kupovinu IMT traktora, pod uslovom da su im dostupni odgovarajući modeli – navodi Ahuđa.

Naš sagovornik nije mogao direktno da odgovori na pitanje koliko će radnika biti zaposleno u IMT fabrici traktora, objašnjavajući da će se njihov broj postepeno povećavati u zavisnosti od toga koliko će Tafe u Srbiji biti uspešan u postizanju postavljenih ciljeva. Podsećanja radi, Ahuđa, koji je inače rođen u Beogradu i po majci „naše gore list“, prošle godine je izjavio da će što direktno, što indirektno, u IMT-u raditi oko 1.000 ljudi.

Izvor DANAS

Branislav Nedimović je, gostujući u emisiji "Talasanje" Radio Beograda 1, naveo da je proces Ipard kontrole dosta složen, jer postoje dve kontrole pre odobravanja projekta.

"Pričaću vam jedan kuriozitet, imali smo jednog poljoprivrednika prijavio čovek da uzgaja tri hektara krompira i hteo je da dobije, mislim da je reč o traktoru, ispunjavao prethodno sve uslove, sve u redu. Međutim, kada smo izašli na terensku kontrolu, nema tri hektara krompira, nego 1,4. Gde je 1,6 hektara, ono šuma. Hoću da vam kažem da mora da se promeni svest ljudi koji podnose aplikacije, nema igre sa takvim stvarima. Imamo mi dosta aplikacija, npr. za traktor imamo više aplikacija nego što je bilo novca u prvom pozivu, što je dobro", kaže Nedimović.

Istakao je su sada u toku novi pozivi i da će ljudi moći da dođu na red, kao i da ima i novca.

nedimovic

"Mislim da mi imamo sasvim dovoljno aplikacija, odnosno mi smo očekivali da ćemo imati oko 200 aplikacija, a imali smo 504. Tako da ja sam zadovoljan količinom aplikacija", dodao je Nedimović.

Ukazao je da je nezadovoljan strukturom podnetih zahteva, jer otprilike 70-30 odsto je u korist prostora iznad Save i Dunava u odnosu na centralnu Srbiju.

"Doduše, takvi su po prirodi bili ti pozivi, mehanizacija i traktori. Ljudi su prethodnoj godini iz centralne Srbije koristili nacionalna sredstva za nabavku traktora, što na primer nisu mogli da koriste ovi od gore, jer smo mi davali za voćarstvo, povrtarstvo, vinogradarstvo koje imate više u centralnoj Srbiji. Ljudi su koristili te programe, 2.100 traktora smo samo dali subvencionisanih sredstava po 15.000 evra skoro po traktoru", objasnio je ministar.

Ima tu svega i moramo da radimo, to je kontinuiran proces, učimo se svi u tome, kaže Nedimović.

"Ja se neću smiriti dok ne potroše sav novac naši poljoprivrednici iz Ipard fonda, ima da ga potrošimo do zadnje pare, na nek ovi u Briselu, mogu to slobodno da kažem, crknu od muke", naglasio je Nedimović.

"Poljoprivrednicima naredne godine na raspolaganju mnogo više sredstava"

Najavio je da će poljoprivrednicima naredne godine na raspolaganju biti mnogo više sredstava za subvencije, kao i da će naročito više subvencija ići za stočarstvo u delu tovnog govedarstvo u delu genetskog materijala koji je neophodan za razvoj tovnog govedarstva.

Izvor RTS

Ako bi se izgradile sve derivacione male hidroelektrane na 850 planiranih lokacija, Srbija bi dobila još oko 100 do 150 MW instalirane snage za proizvodnju električne energije, ali bi, ujedno, izgubila i bar oko 2.000 kilometara planinskih rečica i potoka koje bi nestale bi u "pogrebnim" cevima ovih postrojenja, upozorava Goran Tokić, diplomirani inženjer elektronike na Elektronskom fakultetu u Nišu i aktivista pokreta "Odbranimo reke Stare planine" (ORSP).

w4Hk9lMaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvTURnN01EQV8vYzA2MjZmM2YyODkxZGY2ZTU2MGQwMzUyZDFiMDk4MjkuanBlZ5GTAs0C5ACBoTAB

Kako je "Blic" pisao, meštani Rakite kod Babušnice već više od godinu dana protestuju protiv namere investitora da izgradi derivacionu MHE na Rakitskoj reci što podrazumeva da se ovaj planinski vodotok najvećim delom sprovede kroz cevi u dužini od 2,5 kilometara, a slična sudbina već je zadesila Crnovršku reku na Staroj planini koja više ne liči na sebe jer su u njeno korito postavljene cevi. Da su derivacione MHE pogubne po reke, izjasnilo se i Ministarstvo životne sredine ali se njihova izgradnja i dalje nastavlja na više lokacija u Srbiji.
Kako je "Blic" pisao Srbija je 2006. godine ratifikovala Ugovor o osnivanju Energetske zajednice zemalja
Evrope i Evropske unije (EU) na osnovu kojeg je u obavezi da do 2020.godine 27 odsto struje proizvodi iz obnovljivih izvora energije (OIE).

Kapaciteti za proizvodnju struje

Srbija ima oko 6 GW instalirane snage za proizvodnju struje od kojih su većina su termoelektrane a oko četvrtina su hidroelektrane. Đerdap je 1 GW, Bajina Bašta 400 MW (0,4 GW), pribranske HE na rekama veličine Nišave su 1 MW, male derivacione oko 0,1-0,5 MW...

Vetroparkovi

Tokić kaže da se nepohodna količina struje iz OIE može dobiti iz energije vetra i da se tako mogu sačuvati reke. Ilustracije radi, vetropark koji će se graditi u Kostolcu, snage je 66 MW.

- Dva nova vetroparka i ne treba nam nijedna MHE, tačnije, možemo da spasimo sve planinske reke! Ukratko, energija vetra je ogromna dok se od malih planiskih rečica može dobiti neka relativno mala količina struje, kaže Tokić.

Izvor BLIC, Foto RAS

Prema Zakonu o oružju i municiji potrebno je dosta dokumenata i naravno novca da bi se dobio novi oružni list. Života Jevremović iz Igrišta kaže da je za to, osim vremena i živaca, potrebno novca koliko vredi jedna uhranjena svinja.

-Vlasnik oružja, prema Zakonu, obavezan je da prilikom zamene oružnog lista, u policijsku stanicu donese oružje na uvid, kao i stare isprave. Potrebna mu je potvrda da protiv njega nije pokrenut krivični postupak, kao i lekarsko uverenje o sposobnosti za držanje i nošenje oružja, kao i uverenje o položenom lovačkom ispitu-pojašnjava Života i dodaje da sve to košta oko 25.000 dinara, koliko i jedna ranjena svinja.

Divlja svinja

-Znači ja moram da dam pastrmu da bi dobio oružni list, jedan papir. Što je mnogo-mnogo je-kaže Života.

Pojašnjavajući da svaka kuća u planinskim selima obavezno ima najmanje jednu lovačku pušku jer je preko potrebna Života ističe da donosilac Zakona očigledno nije mislio na planince.

-Čime da se seljak na planini brani ako mu vukovi dođu u tor ili ih vidi u blizini. Vukovi su zimi spremni da dođu i u dvorište kako bi došli do hrane. Tako je od pamtiveka na ovim planinama i svakoj kući je puška bila neophodna, kao što je neophodna sekira, budak ili motika. Zbog ovog Zakona mnogi predaju oružje jer ne mogu da plate ovolike dažbine i ostaju goloruki-pojašnjava Života i dodaje da ne treba zanemariti ćinjenicu da dosta meštana živi uz administrativnu liniju sa Kosovom i Metohijom.

-Možemo mi da pričamo šta hoćemo ali istina je jedna-Sstrah čuva “granicu”. Kad “neko” zna da ovamo u svakoj kući ima oružja, onda razmišlja, ako me razume onaj ko treba da me razume-kaže Života.

U susednom selu žive dva momka, nastavlja on. Šta će oni ako ne mogu ovo da plate i ostanu bez lovačkih pušaka. Da koriste praćke protiv vukova, lisica… ili da gledaju kako im zveri komadaju stoku. Koliko će se oni osećati sigurnim na ovom mestu goloruki. Svi mi koji smo odrasli u ovim planinskim selima navikli smo da imamo oružje. Odrastali smo sa lovačkom puškom, objašnjava Života.

Inače, ovaj zakon naišao je i na kritiku Nacionalne asocijacije za oružje, koja okuplja trgovce i proizvođače oružja, kao i streljačke klubove i saveze.

Generalni sekretar NAOS Duško Ilić ističe da su od početka bili protiv mnogih odredaba ovog Zakona, koji teži razoružavanju građana, iako je Srbija na samom dnu lestvice po broju komada oružja u posedu građana u Evropi.

petak, 14 decembar 2018 00:16

Podsticaji države podstakli tov junadi

Written by

Izvoz goveđeg mesa i podsticaji države podstakli su tov junadi u Srbiji. U sledećoj godini, subvencije po grlu biće uvećane sa 10.000 na 15.000 dinara, što će, kažu pocerski stočari, unaprediti i povećati proizvodnju od koje žive brojna domaćinstva.

Na obroncima Cera u selu Krivaja u tovu je oko 600 junadi. Porodica Simić u štali ima 30 grla. Planiraju izgradnju novog objekta i povećanje proizvodnje, koja je, kažu, bez subvencija nezamisliva.

"Mi na ovih 30 imamo oko četiri hiljade evra. To je nečija plata na nivou na godinu dana. I na razliku u tovu dobiće drugu platu i to je to. Ako bude više, još bolje", objašnjava Milan Simić iz Krivaje.

Proizvodnja je zahtevna, ali isplativa. Za tov koji traje duže od godinu dana najbitnije je obezbediti dovoljno kvalitetne hrane.

"Za jedno tele treba od tona i po do dve mešavine, od prikolica, do prikolica i po silaže, od 100 do 150 bala sena", navodi Đorđe Simić iz Krivaje.

tov junadi

Milan Simić dodaje da je zahtevno na svakom poslu.

"Mi imamo i osam tona silaže, imamo sena četiri hiljade bala. Imamo kukurza šest sedam vagona", ističe Milan Simić.

Pored pomoći države, uzgoj opstaje i zbog stabilne cene. Štala je puna i kod Milovana Markovića koji telad za tov kupuje u susednim mestima.

"U tovu imam 30 junadi starosti od šest meseci do godinu dana. Cena bikova malo varira, deset centi gore dole, ali je podnošljiva i stabilna, nema oscilacija niti gubitaka, ali nema ni velikog dobitka", naglašava Milovan Marković iz Krivaje.

"Ljudi povećavaju obim svoje proizvodnje, kupuju više teladi, stavljaju u tov, i ostvaruju svakako tu subvenciju. Mali broj ljudi ne ostvari subvenciju, nekad svojom greškom, nekad greškom klaničara", kaže Zoran Kozlina, PSSS Šabac.

Želja pocerskih stočara je da bez posrednika junad prodaju klaničarima. I pored toga što često kasne, subvencije su, kažu, stub proizvodnje.

nedelja, 09 decembar 2018 08:43

Mišković pokrenuo projekat razvoja sela

Written by

„Naše selo“ – naziv je novog projekta Delta Holdinga, kojim ova kompanija želi da pokrene razvoj poljoprivrede u nerazvijenim predelima i obnovu sela u Srbiji. Za početak projekta odabrana su sela Dubočane i Mala Jasikova, u okolini Zaječara i danas su tu odluku njihovim žiteljima saopštili predsednik Delta Holdinga Miroslav Mišković i gradonačelnik Zaječara Boško Ničić.

delta nase selo miskovic foto delta

Delta će pomagati meštanima dva odabrana sela da značajno unaprede nivo poljoprivredne proizvodnje, kao i društvenog i kulturnog života u svom mestu i da ih dovedu na nivo kakav imaju sela u razvijenim delovima Evrope. Stručnjaci Delta Agrara savetovaće poljoprivrednike u zaštiti i gajenju voća, u izboru sorti voća i rasa životinja i njihovom pravilnom uzgoju, kao i svim drugim poslovima od kojih zavisi uspeh poljoprivredne proizvodnje. Kako bi projekat učinila održivim, Delta će garantovati otkup proizvedene robe, jer je plasman do sada predstavljao jedan od najvećih problema za proizvođače u ovom kraju.

Projektom je planirano i poboljšanje kulturnog i društvenog života u ovim selima i to donacijom sredstava za za obnovu ustanova koje su važne za život celog sela, kao što su škola, dom kulture, dom zdravlja, i za organizaciju kulturnih i zabavnih događaja. Cilj je da se u što kraćem roku život o selima Dubočane i Mala Jasikova učini kvalitetnijim, za sadašnje meštane, i za one koji su ova sela napustili u potrazi za boljom budućnošću. Dugoročni cilj projekta je da ova naselja dostignu nivo modernih evropskih sela i da se u sela vrati deo odseljenog stanovništva, posebno mladih pojedinica i porodica.

Projekat „Naše selo“ pokrenut je uz punu podršku lokalne zajednice. Grad Zaječar ne samo da ohrabruje ulazak meštana u ovaj projekat, već nagoveštava i svoje uključivanje i mogućnost širenja akcije na druga sela u ovom delu istočne Srbije.

Izvor: BIZLife

1. Bayer Agro Prognoza

Obaveštenja o vremenskim prilikama u vašoj okolini sada su vam na dohvat ruke! Ova aplikacija će vam omogućiti detaljan pregled vremena na željenoj lokaciji, u intervalima od 6 sati. Osim ove usluge, nudi vam se direktan kontakt sa stručnjacima iz kompanije Bayer, od kojih možete dobiti korisne savete i preporuke za zaštitu vaših useva. Dostupni su vam i video prilozi sa aktuelnostima iz oblasti zaštite bilja.

532 1 20151016095120 img b

Detalji o aplikaciji: dostupna je na srpskom jeziku i možete je preuzeti besplatno za Android uređaje ovde, ili za iOS uređaje ovde. Pročitajte više o ovoj aplikaciji na zvaničnom sajtu Bayer Crop Science | Srbija.

2. Agro-Assist (DuPont Pioneer)

Dovedite u red vašu knjigu polja uz ovu aplikaciju! Evidencija o dnevnom nivou padavina, navodnjavanju, radovima u polju, đubrenju, temperaturi zemljišta, zaštiti bilja i mnoge druge informacije sada su na jednom mestu! Njima možete jednostavno pristupiti i porediti ih. Kalendar unosa može biti po oblasti ili po hibridu. Možete unositi i važne fotografije, a dostupan vam je i katalog proizvoda. 

Detalji o aplikaciji: dostupna je i na srpskom jeziku i možete je preuzeti besplatno za Android uređaje ovde, ili za iOS uređaje ovde. Pročitajte više o ovoj aplikaciji i njenim mogućnostima na zvaničnom sajtu DuPont Pioneer.

3. NutriKalk Elixir Zorka

Kolika količina đubriva je potrebna za određenu vrstu zemljišta? NutriKalk aplikacija vam nudi odgovor! Reč je o kalkulatoru koji, na osnovu rezultata analize zemljišta dobijenih AL-metodom, izračunava optimalne količine makroelemenata za đubrenje biljnih vrsta. Ostavljena je i opcija da se, preko sekcije „Kontakt“, korisnici direktno obrate stručnom timu kompanije „Elixir Zorka“ radi dobijanja podrobnijih informacija. Kao dodatna usluga, postoji mogućnost i da se vodi evidencija o primeni đubriva za razne parcele. Složićete se da je to sve što vam je potrebno kada je reč o korišćenju đubriva.

Strana 2 od 3
Loading ...